Hrvatski forum protiv raka dojke EUROPA DONNA | Member: EUROPA DONNA - The European Breast Cancer Coalition

Što je rak dojke

Rak dojke je zloćudni tumor dojke (Karcinom dojke, Rak dojke), najčešći zloćudni tumor kod žena, bolest je kod koje se maligne stanice nalaze u tkivu dojke. Svaka dojka ima 15 do 20 režnjeva, koji imaju manje odsječke, lobule. Tanke cijevi nazvane duktusi povezuju režnjeve i lobule.

Najčešći tip zloćudnog tumora dojke je duktalni zloćudni tumor. Nalazimo ga u duktalnim stanicama. Zloćudni tumor koji nastaje u režnjevima ili lobulima naziva se lobularni zloćudni tumor. Lobularni zloćudni tumor češće nalazimo u obje dojke nego je to slučaj u drugih vrsta zloćudnih tumora dojke. Inflamatorni zloćudni tumor dojke je najrjeđa vrsta zloćudnog tumora dojke. Kod ove bolesti dojka je topla, crvena i natečena. 

Nasljedni zloćudni tumor dojke čini otprilike 5 do 10 posto svih zloćudnih tumora dojke. Geni u stanicama nose informaciju koja je primljena od roditelja oboljele osobe. Ustanovljeno je da postoji nekoliko promijenjenih gena kod nekih od bolesnica sa zloćudnim tumorom dojke. Rođaci bolesnica sa zloćudnim tumorom dojke koji su nosioci ovih promijenjenih gena imaju veću mogućnost da se kod njih razvije zloćudni tumor dojke ili ovarija. Razvijeni su testovi koji mogu odrediti tko ima tu genetsku promjenu mnogo prije nego se zloćudni tumor pojavi. (Tekst: www.plivazdravlje.hr)

Globalno gledano, rak dojke je najčešći uzrok smrti povezane uz rak kod žena, s nekih 327.000 smrtnih slučajeva svake godine. Svake godine nastane 1,35 milijuna novih slučajeva, a smatra se da oko 4,4 milijuna žena živi s rakom dojke.

Procjenjuje se da će u 2020. rak dojke biti dijagnoziran kod 1,7 milijuna žena — što je povećanje sadašnjih razina za 26% — uglavnom u zemljama u razvoju. Stopa preživljavanja raka dojke u Francuskoj je 76% (podaci objavljeni u 2013. s obzirom na period od 1989. ==> 2007.).

 

EUROPSKI KODEKS PROTIV RAKA DOJKE

  • Nemojte pušiti. Ukoliko ste pušač, nemojte pušiti u nazočnosti drugih i prestanite što je prije moguće.
  • Alkohol konzumirajte umjereno.
  • Izbjegavajte pretjeranu izloženost suncu. Kožu zaštitite učestalim nanošenjem krema i losiona sa zaštitnim filterom.
  • Kada na radnom mjestu rukujete sa ili upotrebljavate bilo kakve supstance koje mogu uzrokovati rak, pogledajte zdravstvene i sigurnosne upute. Ukoliko imate bilo kakve dvojbe u pogledu zdravstvenih rizika, konzultirajte liječnika ili predstavnika za zdravlje i sigurnost.
  • Održavajte zdravu prehranu – Prehrana i rak dojke»
  • Izbjegavajte debljanje i ograničite unos masne hrane.
  • Otiđite kod liječnika odmah ukoliko uočite kvržicu, promjene na madežu ili neuobičajeno krvarenje, učestali kašalj ili promuklost, promjene u probavi ili neobjašnjivo smanjenje težine.
  • Redovito kontrolirajte bris grlića maternice.
  • Upoznajte svoje dojke: svaki mjesec radite samopregled i otiđite na mamogram u redovitim vremenskim razmacima ukoliko imate više od 50 godina.

NEKA PITANJA KOJA BI ŽENE S DIJAGNOSTICIRANIM RAKOM DOJKE, MOŽDA ŽELJELE PITATI SVOG LIJEČNIKA

Ova lista svakako ne uključuje sve, ali može se koristiti kao vodič u pripremi vaše osobne liste pitanja

  1. Koju vrstu raka dojke imam i je li invazivan?
  2. Koje su mi opcije za liječenje na raspolaganju, a koje mi vi predlažete?
  3. Je li liječenje koje mi vi preporučate uobičajena praksa u slučajevima sličnima mojemu? Kako brzo moram započeti liječenje te mogu li tražiti drugo mišljenje?
  4. Hoće li poslije operacije biti potrebna daljnja terapija, npr. terapija zračenjem, kemoterapija, hormonalna terapija, rehabilitacijska terapija ili neka kombinacija ovih ili nekih drugih terapija?
  5. Koji rizici su povezani sa svakom vrstom liječenja te koje su moguće popratne pojave?
  6. Mogu li se liječiti u specijaliziranoj klinici za dojke s multidisciplinarnim timom?
  7. Ukoliko mi nije dostupna ovakva specijalizirana klinika, koliko se pacijenata s rakom dojke godišnje liječi u klinici koju mi preporučujete?
  8. Kako će liječenje utjecati na moje sposobnosti za vođenje svakodnevnog života te kada ću moći ponovno uspostaviti normalne aktivnosti kao što je, na primjer, odlazak na posao itd.?
  9. Koju literaturu, web stranice, grupe za potporu biste preporučili?
  10. Kako djeluju klinička istraživanja? Biste li mi preporučili sudjelovanje u nekom istraživanju?